Toliko tjedana od dekodiranja srca čekam da napišem svoje svjedočanstvo ali od tolikih zbivanja i borbi u mojoj glavi i mom srcu ne mogu naći prave riječi. 3 mjeseca nakon dekodiranja srca pišem o svojim doživljajima i događajima kroz koje sam prolazila i još uvijek prolazim, nazovimo to: Nevjerojatno putovanje.
Sa terapijama snagom srca započeli smo još prije više od godinu dana kada se moja obitelj suočila sa dermatitisom kod mlađeg djeteta. Bili smo jedni od prvih koji su isprobali tu metodu i uz pomoć Berislava uspješno riješili dermatitis.
Nakon što smo riješili problem kod mlađeg djeteta Noe pojavio se problem kod starijeg djeteta Tina, alopecija, naravno opet uskače Berislav i terapijama snagom srca rješava problem.
Dugo se nisam mogla odlučiti za samo otvaranje srca ali napokon je i to došlo na red. Svakim otvaranjem srca moji fizički problemi su se smirivali, ali daljnjim otvaranjem srca sam imala problem sa svojim umom. Postupak otvaranja srca i nije toliko jednostavan, barem ne svima, jer ono što je duboko u vama kroz otvaranje srca izlazi van htjeli vi to ili ne.
Kroz sam postupak dekodiranja srca imala sam razne reakcije: pritisak i širenje u prsnom košu, vrtoglavice, naleti energije, čak i ljutnja pogotovo pred kraj, neki ljudi su mi bliskiji čak koje sam ja izbjegavala, a oni negativni su pokazali svoje pravo lice ne samo meni nego svima. Imala sam problem i na poslu koji je uspješno riješen. Dekodiranjem srca riješila sam se strahova čak i onih koje sam smatrala nevažnima. Još uvijek se borim sa nekim stvarima ali u velikom postotku sam sama sebi priznala probleme i jednostavno ih otpustila i još uvijek otpuštam.
Imam osjećaj da se kod mene sve to dešava malo sporije nego kod drugih ali se dešava stalno iz dana u dan nešto. Prije nepunih tjedan dana proživjela sam sretno i veselo jedan događaj koji mi je već 7 godina bio najveća bol i patnja. Opuštenija sam i sretnija, ne živim više u prošlosti. Jako sam sumnjala u sebe ali više ne sumnjam. Još uvijek imam reakcije, najizraženiji je umor. Noa i Tin su mi pokazali kako je predivno biti majka, ukazali mi na moje slabosti, a ujedno i na moju snagu, naravno bez Berislava sve to ne bi bilo moguće.
Zahvaljujem se Berislavu što nas je uključio od prvog dana i što nije odustajao od nas niti onda kada sam to skoro učinila ja, još jedno veliko hvala Ivani koja je držala onu žensku stranu i uvijek imala riječi podrške. Uistinu osjećam da nakon puno godina tapkanja u mraku mogu i znam krenuti dalje.
HVALA VAM!
Natalija Đuranec & Vaši mali prijatelji